top of page

Poseti okolinu

Fruška gora je kroz istoriju bila dom brojnim narodima: Rimljanima, Turcima, Slovenima, Francima, Austrougarima, koji ostavili svoj trag u iskopinama, artefaktima, brojnim spomenicima kulure i kulturnog nasleđa. Njihova naselja su bila razbacana po obroncima Fruške gore pružajući se do velikih reka Save i Dunava. Neka od današnjih naselja su podignuta na temeljima kuća onih koji su ovde živeli daleko ranije.

Izletišta

Ukoliko ste za aktivan piknik u prirodi na Fruškoj gori se nalazi desetak izletišta. Locirana su kraj kulturno istorijskih spomenika, ugostiteljskih objekata, saobraćajnica: Iriški venac, Stražilovo, Kraljev izvor, Letenka, Jabuka...

DSC_5187.JPG

Jezera

Na Fruškoj gori se nalazi 16 veštačkih jezera.

Većina jezera je poribljena i predstavljaju prave male vodene oaze okružene mešovitim šumama. (Ledinačko, Popovičko, Bruje, Sot...)

Ledinačko jezero

Izvori i vodopadi

Severna strana Fruške gore je naročito bogata podzemnim vodama. Na celom području Nacionalnog parka postoji oko 200 izvora. Voda je bogatog mineralnog sastava: Babina česma, Zvečan, Sumporni izvor, Vranjaš, Popovica, Staro Hopovo, Jazak, ...itd.

 

Svojevrsna atrakcija Fruške gore su mali vodopadi kojih ima pet. Njihova visina ne prelazi 5m.(Dumbavački).

DSC_0342.jpg

Manastiri Fruške gore

Na Gruškoj gori u periodu od 15 – 18 veka izgradjeno je 35 pravoslavnih manastira od kojih je danas aktivno još 17.

- Krušedol

- Mala Remeta

- Velika Remeta 

- Novo i Staro Hopovo

- Rakovac i drugi

Novi Sad 

Novi Sad - glavni grad Vovodine, drugi po veličini u Srbiji, iza Beograda.

Poslednjih godina sve više liči na moderne evropske gradove. Ipak, onaj starinski srednjoevropski senzibilitet duguje vremenima kada se u njega stizalo uglavnom vozom ili Dunavom, dok je još pripadao snažnom Austrougarskom carstvu. Prvi susret sa njim je susret sa drugačijim, zanimljivim, ležernim, i vedrim mestom u kome žive 23 nacije.

Petrovaradinska tvrđava

Na desnoj obali reke, naspram Novog Sada, nalazi se Petrovaradinska tvrđava, zdanje koje je dugo služilo kao vojna, trgovačka i izviđačka ispostava Keltima, Rimljanima, Vizantijcima, Francima i Austrougarima, mada se njoj najčešće pripisuje važnost koju je imala u borbi protiv turske opsade.

Godine 1526. je pripojena Turskom carstvu, a zatim 1691. vraćena Austrougarskom carstvu. Period između tih godina je bio napet i neizvestan. Kažu da nikada nije  osvojena oružjem i da je po površini druga najveća tvrdjava Evrope.

Sremski Karlovci

Mesto ušuškano brežuljcima Fruške gore, na samoj obali Dunava, bogato istorijom i kulturom.

U njemu je potpisan dugoočekivani Karlovački mir (1699. god) kojim je okončan Veliki Bečki rat izmedju Austrougarske i Turske. Nešto kasnije postaje središte srpske kulture i duhovnosti.

Koviljsko - petrovaradinski rit

Vojvodina, od postanja velika ravnica ispresecana velikim rekama (Dunav, Tisa, Sava). Na dodiru ravničarskih reka i priobalja od uvek su postojala plavna područja, prave riznice biljne i životinjske raznovrsnosti, ritovi. Takav je i Koviljsko petrovaradinski rit.

Mozaik šuma, mrtvaja, livada i bara sa mnogobrojnom faunom ptica(172 vrste) medju kojom se ističe prisustvo najveće evropske ptice grabljivice – orla belorepana...Ova vodena i vlažna područja prate tok velike evropske reke Dunava.

bottom of page